Roajatska kordunica – optimalni uzgojni oblik za sorte krupnog grozda

Roajatska kordunica za sorte krupnog grozda – detaljni vodič

Roajatska kordunica predstavlja jedan od najprikladnijih uzgojnih oblika vinove loze za sorte koje daju krupan grozd. Ovaj oblik je poznat po svojoj efikasnosti i jednostavnosti održavanja, naročito u vinogradima gde se gaje sorte sa većim grozdovima. Roajatska kordunica je jednokraki oblik, postavljen vodoravno, i obično se formira na visini stabla od oko 50 cm. Glavne karakteristike ovog oblika uključuju rodne čvorove na krajevima krakova, sa razmakom od 20 do 25 cm između svakog čvora, što omogućava optimalan razvoj grožđa i efikasnu distribuciju sokova kroz biljku.


Priprema vinove loze za sadnju i oblikovanje

U drugoj godini nakon sadnje, vinova loza počinje sa formiranjem ključnih lastara. Dva najjača lastara pažljivo se vezuju za kolac, kako bi se usmerio njihov pravac rasta. U proleće treće godine, jedan od lastara se savija i postavlja na mesto buduće vertikalne stabljike. Na ovom mestu postavlja se prva žica, a lastar se veže za nju. Dužina savijenog dela treba biti 50–60 cm, a nagib lastara se postavlja tako da omogućava nesmetano strujanje sokova kroz biljku. Drugi, slabiji lastar orezuje se na rezervni kondir sa dva okca koja će kasnije nositi buduće rodne čvorove.


Treća i četvrta godina – razvoj i formiranje rodnih čvorova

Kada počne lastarenje u trećoj godini, uklanjaju se svi neželjeni lastari sa donjeg dela i iz krivine. Ostavljaju se samo mladari na kraju položenog dela koji će služiti za produžetak kordunice. Mladari sa gornje strane položenog dela proređuju se, ostavljajući razmak od 20 do 25 cm. Lastari se tokom treće godine usmeravaju vertikalno i privezuju za dvostruke žice. U četvrtoj godini, lastari se orezuju na kratke kondire sa po dva okca, dok se poslednji lastar ostavlja za produžetak kraka na 50–60 cm.


Održavanje i rezidba vinove loze

U proleće pete godine, preostali lastari se orezuju na kondire sa dva-tri okca, čime se formiraju rodni čvorovi. Rezidba roajatske kordunice je jednostavna, ali zahteva pažnju kako bi visina i distribucija lastara bili pravilni. Maksimalno opterećenje rodnim okcima je 35 okaca, zbog čega se ovaj oblik preporučuje za sorte sa krupnim grozdovima i snažnim rodnim okcima.

Orezivanje vinove loze – roajatska kordunica

Preporučeni uslovi za uspešan uzgoj

Optimalno međuredno rastojanje za roajatsku kordunicu je do 2,6 metra, što omogućava veću gustinu čokota i zadovoljavajući prinos. Ovaj oblik je naročito pogodovan za vinograde na ravnim terenima, gde se može efikasno koristiti mehanizacija, olakšavajući obradu i berbu grožđa.


Prednosti roajatske kordunice

  • Efikasno korišćenje prostora u vinogradu
  • Veća gustina sadnje i bolje iskorišćenje zemljišta
  • Lakši pregled i kontrola prinosa grožđa
  • Jednostavna rezidba i održavanje
  • Pogodno za sorte krupnog grozda sa snažnim rodnim okcima

Roajatska kordunica omogućava vinogradarima da postignu visoke prinose i kvalitet grožđa, uz minimalne komplikacije u održavanju vinove loze. Pravilan izbor sorti i odgovarajuća rezidba ključni su za maksimalan uspeh.

Scroll to Top